
Odeća i obuća – pad prihoda
Svi posmatrani sistemi beleže negativne pokazatelje u ovoj kategoriji. U Srbiji je procena promene prihoda -1,27%, dok se slični nivoi kreću i u BiH (-1,24%) i Severnoj Makedoniji (-1,24%). Najblaži pad beleže Hrvatska i Crna Gora (oko -1,14%). Ovi podaci sugerišu da je modna industrija najosetljivija na smanjenu kupovnu moć i promene u potrošačkim navikama.
Rekreacija i kultura – blagi gubitak
Segment rekreacije i kulture beleži umereno smanjenje prihoda, prosečno od -0,2 do -0,3% u svim zemljama. Ovaj rezultat ukazuje na to da potrošači štede na sekundarnim kulturnim i rekreativnim sadržajima, dok rast cena aranžmana i turističkih usluga dodatno smanjuje dostupnost.
Restorani i hoteli – rast umerenog intenziteta
Za razliku od prethodnih sektora, ugostiteljstvo beleži blagi rast. U Srbiji se procenjuje povećanje prihoda od +0,79%, dok se slične vrednosti beleže i u okruženju (od +0,74% u Hrvatskoj i Crnoj Gori do +0,78% u BiH i Severnoj Makedoniji). Ovo potvrđuje da je potražnja za uslugama restorana i hotela elastična, ali i dovoljno otporna na inflaciju zahvaljujući turizmu i navikama potrošača.
Komunikacije – stabilan rast
Najveći pozitivan pomak vidi se u sektoru komunikacija. U Srbiji su prihodi porasli za +2,84%, dok se u regionu kreću od +2,62% (Hrvatska, Crna Gora) do +2,79% (BiH, Severna Makedonija). Ovo ukazuje na konstantnu potražnju za telekomunikacionim uslugama i digitalnim sadržajem, koji se u kriznim periodima doživljavaju kao osnovna potreba.
Obrazovanje – lider rasta
Obrazovni sektor beleži najveći rast u svim zemljama. U Srbiji je povećanje prihoda procenjeno na +3,36%, dok se u BiH i Severnoj Makedoniji beleže slični nivoi (+3,29%). Hrvatska i Crna Gora prate ovaj trend sa rastom od +3,09%. Ovi podaci ukazuju da potrošači i dalje ulažu u obrazovanje, posmatrajući ga kao investiciju u budućnost, bez obzira na inflaciju.
Zaključak
Uporedna analiza regiona pokazuje da su obrasci gotovo identični: modna industrija i rekreacija beleže pad, dok su ugostiteljstvo, komunikacije i obrazovanje otporniji i ostvaruju rast. Srbija se nalazi u sredini po intenzitetu promena – nešto izraženiji pad u modi i nešto veći rast u obrazovanju nego u Hrvatskoj i Crnoj Gori, ali uz vrlo slične trendove kao u BiH i Severnoj Makedoniji.
Projekcija: Ako se inflacioni pritisci zadrže, može se očekivati dalje slabljenje potrošnje u odeći i kulturi, dok će obrazovanje, komunikacije i ugostiteljstvo nastaviti da rastu kao „sidra stabilnosti“ kreativnih industrija u regionu. Ipak, treba uzeti u obzir da su ugostiteljstvo i turizam pod uticajem sezonskih promena.
