U upravo objavljenom WIPO-vom Globalnom indeksu inovativnosti za 2017. godinu Srbija se našla na 62. mestu u ukupnom skoru od 127 zemalja. Iza Srbije u regionu su samo BiH (86) i Albanija (92). Najbolje se kotira Slovenija koja je na 32. mestu. WIPO je nezavisni globalni forum za intelektualnu svojinu, sa sedištem u Ženevi. Njegova misija je da se bavi zaštitom intelektualne svojine.

WIPO Godišnji izveštaj o globalnoj inovativnosti sadrži puno indikatora zasnovanih na autorskom, industrijskom i patentnom pravu, ali i indirektnim pokazateljima inovativnosti kroz uvid u tržišnu i biznis klimu, potencijal za kreativnu kapitalizaciju, stanje ljudskog kapitala i društvenih institucija.  Treba reći i da se Srbija pomerila naviše za 3 mesta u odnosu na indeks iz prošle godine.

Šta meri globalni indeks inovativnosti

GII ili Globalni indeks inovativnosti meri konkurentnost zemalja sveta u 7 ključnih oblasti: 1. Institucije, 2. Ljudski kapital & istraživanja, 3. Infrastruktura, 4. Skladnost-izvrsnost tržišta, 5. Skladnost-izvrsnost biznisa, 6. Autputi znanja i tehnologije 7. Kreativni autputi.

U jednom je Srbija najbolja na svetu – po broju članaka na Wikipediji u odnosu na broj stanovnika. Sve pohvale, dakle, idu Wikipedijinoj zajednici za Srbiju. Prvi smo i u ulaganjima u viškove radne snage, tj u isplatama otpremnina. Ovaj pokazatelj, međutim, može upućivati na činjenicu da je izuzetno veliki broj otpuštenih radnika u odnosu na broj stanovnika a ne da postoji instrument vladine politike za brigu o zaposlenima za kojima je prestala tržišna potreba. Ovaj indikator odnosi se i na broj nedelja odsustva, što ukazuje na prilično liberalan odnos prema odsustvima zaposlenih u toku godine i broju dana plaćenog odmora. 

U čemu je Srbija loše kotirana

Srbija je najlošije rangirana u infrastrukturi energetike, u energetskoj efikasnosti, koja meri odnos BDPa i utrošene jedinice energije – 119. je u svetu. To pokazuje koliko se energija neracionalno troši, tj. da smo 8. u svetu u rasipanju energije u odnosu na nacionalni dohodak kojim raspolažemo.

Pročitaj i ovo:  Stanje i izazovi tekstilne industrije Srbije

Loši smo, tj ispod stotog mesta i u: kreiranju organizacionih modela za razvoj ICT industrije, kreiranju biznisa u ICT industriji, ulaganju u korišćenje softvera u odnosu na BDP (takođe može biti pokazatelj piraterije), razvoju klastera, intenzitetu lokalne konkurencije (pokazuje da nacionalnom privredom dominiraju monopoli i oligopoli), koja pokazuje da smo 9. u svetu u poražavajućem monopolisanju tržišta, što nas stavlja u društvo autoritarnih afričkih i azijskih režima. Takođe je Srbija dvadeseta u svetu po internoj konkurentnosti tržišta tj tržišnoj razmeni. 

Stanje je loše i u ulaganju u srednjoškolsko obrazovanje, u broju kompanija za istraživanje i razvoj, broju zajedničkih poduhvata/ulaganja (joint venture) i strateških partnerstava (88). Ovo možda pokazuje da je reč o zatvorenoj privredi (ima veze sa indikatorom monopolskog položaja ključnih tržišnih igrača), u kojoj nema pravih strateških investicija i dugoročnih projekata razvoja.

U pogledu mikrofinansiranja Srbija se nalazi na relativno dobroj 45. poziciji, međutim po pitanju investicija, zaštite manjinskih akcionara, ulaganjima kroz kredite u privatni sektor – kreće se na rubu od 70 do 80. mesta. Nisu dobri pokazatelji ni u pogledu obrazovanja i ulaganja u obrazovanje, gde je Srbija takođe kotirana lošije od svoje ukupne rang pozicije, te se nalazi iza 70 zemalja sveta.

Infrastruktura je nerazvijena

Ukupna infrastruktura zemlje je izrazito loša – u poslednjoj smo šestini sveta, a tek nešto bolje od toga jeste logistička infastruktura zemlje tj. saobraćajna povezanost na prvom mestu.

Saradnja univerziteta i industrije je potpuno nezadovoljavajuća – tu smo blizu samog dna tj. oko 90. mesta. Naše visokoškolske institucije očigledno školuju kadrove koji nisu utrživi. Donekle bolja pozicija, ali isto ispod generalnog skora države, jeste u pogledu uticaja znanja na ukupni napredak društva, gde se Srbija nalazi na 68. mestu u svetu.    

Učešće u elektronskoj upravi je relativno dobro

Da završimo ovaj kratki pregled sa nečim iz vedrijeg dela statistike: četvrti smo u svetu (u odnosu na broj stanovnika) po broju izdatih sertifikata ISO 14001 (odnosi se na ekološku zaštitu) i dvanaesti po broju ISO 9001 sertifikata kvaliteta, osmi smo u broju naučnih i tehničkih članaka, dok smo na dobrom 23. mestu po izvozu ICT usluga u odnosu na celokupnu spoljnotrgovinsku razmenu.

Pročitaj i ovo:  Finski program poziva srpske startape

Dobar skor je i u pogledu vladinih elektronskih usluga, po kojima smo 24. u svetu, a sedamnaesti u pogledu ukupnog učešća društva u „elektronskoj“ zajednici. WIPO se ograđuje da su ovi rezultati dobijeni na osnovu izračunatog indeksa. Izdvojićemo i jedan zanimljiv podatak – 34. u svetu smo po profesionalnom razvoju tokom perioda zaposlenja, što govori da naše kompanije veruju u kontinuirani razvoj zaposlenih i dosta ulažu u obuke.

Ipak, broj radnika zaposlenih u ekonomiji znanja nije dobar i tu se nalazimo na 72.mestu. Po lakoći pokretanja biznisa Srbija je na 40. mestu, a po lakoći plaćanja poreza i regulativama za poslovanje je od 63. do 67. mesta. Vladavina prava drži zemlju na sredini između boljeg i lošijeg dela sveta – na 64. mestu.

Poredeći zemlju u napretku u pojedinačnih 7 oblasti, najlošija pozicija Srbije jeste u skladnosti tržišta, jer smo tu na 99. mestu u svetu, a najbolje stojimo po pitanju institucija, gde smo 50. u svetu. 

Pokazatelji razvoja potencijala kreativne ekonomije

Ukupno gledano, u deset ključnih indikatora razvoja kreativnosti, Srbija je pozicionirana na ne tako dobrom 70. mestu u svetu. Prilike dobro stoje u pogledu dve ključne delatnosti koje omogućavaju difuziju kreativnosti i informacija – onlajn izdavaštvu po kome smo 34. u svetu i grafičkoj industriji koja nas dovodi na relativno visoko 32. mesto.

Veoma loše stanje je u pogledu neopipljivih dobara, koja čine srž digitalne i uopšte kreativne ekonomije, po čemu smo na stotom mestu. Robnih marki nema mnogo zaštićenih godišnje u nacionalnom Zavodu za intelektualnu svojinu u odnosu na BDP. Ipak, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupan izvoz nije tako loš, pa se nalazimo na 45. mestu u svetu, dok nešto lošije stojimo u pogledu izvoza kreativnih roba, gde smo utopljeni u osrednjost pedesetog mesta. 

Pročitaj i ovo:  U Srbiji se na internetu godišnje potroši 11 milijardi dinara

Generalni zaključak po pitanju inovativne konkurentnosti Srbije jeste da je potrebno da se nacionalna ekonomija oslobodi monopola, da je potrebno reformisati obrazovanje i podstaći mikro i mali biznis, kao i tehnološki razvoj i infrastrukturu zemlje. 

Na kraju, treba dati jednu metodološku napomenu da je Srbija u ovom izveštaju posmatrana kao celina sa Kosovom, pa je verovatno reč o konsolidovanim podacima za obe teritorije. Osnovana pretpostavka je da bi podaci za Srbiju bili bolji kada bi se indeksi postavili nezavisno od KiM. 

Sign In

Register

Reset Password

Please enter your username or email address, you will receive a link to create a new password via email.