Poljoprivredni proizvodi su, tradicionalno, izvozni brend Srbije. Međutim, prema podacima u poslednjih nekoliko godina, Srbija sve više može da se osloni na izvoz znanja, odnosno usluga u sektoru informacionih tehnologija. Izvoz softvera dostigao je vrednost izvoza poljoprivrednih kultura. Procene su da je srpsko IT tržište u 2015. vredelo oko 700 miliona evra.

Izvoz softvera 2010. godine vredeo je 127 miliona evra, 2012. sa 222 miliona evra izjednačio se s izvozom malina, a 2014. sa 324 miliona evra dostigao je izvoz kukuruza.

Sava Savić iz Ministarstva trgovine i telekomunikacija navodi da se može očekivati između 350 i 400 miliona evra prihoda od izvoza IT usluga i softvera. „Informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) su prepoznate kao strateški sektor u Srbiji, a IT industrija na taj način postaje dominantna privredna grana“, dodaje Savić.

Trenutno 180 kompanija izvozi softver iz Srbije. One zapošljavaju pet i po hiljada ljudi.

„Procenjujemo da će broj IT kompanija rasti i u narednom periodu, shodno tome biće potrebno još dosta zaposlenih i već sada se govori o tome da su to cifre od nekih desetak hiljada stručnjaka koje su potrebne da bi kompanije u Srbiji rasle na odgovarajući način“, navodi Marina Blagojević iz Klastera IKT mreža.

Najviše se izvozi u Nemačku, Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i skandinavske zemlje.

IKT konsultant Petar Kočović ističe da kompanije štede novac tako što ne plaćaju stručnjake u svojim zemljama, nego plaćaju odlične stručnjake u drugim zemljama kao što je Srbija. „Puno mladih je zato ostalo u Srbiji. Naravno, oni najbolji i koji žele da rade za najveće kompanije kao što su „Epl“, „Gugl“ i „Majkrosoft“ idu u centrale u SAD ili velike razvojne centre“, kaže Kočović.

Svake godine fakultete završi oko hiljadu stručnjaka za informaciono-komunikacione tehnologije, što je nedovoljno.

Pročitaj i ovo:  Ridderstråle: Nije moguće da u budućnosti ostanemo bez ideja

Dekan Elektrotehničkog fakulteta Zoran Jovanović naglašava da taj sektor ima potencijal za neograničeno zapošljavanje. „Zahtevi svetskog tržišta su takvi i u zemlji u kojoj je najveći problem nezaposlenost imamo struku gde možemo da zaposlimo neograničen broj ljudi“, kaže Jovanović.

Međutim, kako ističe, problem je nedostatak takvih stručnjaka. „On je vezan i za tradicionalnu upisnu politiku i nedostatak kadrova u samom obrazovanju“, ukazuje Jovanović.

Većina fakulteta ima problem i sa prostorom. Iako su potrebni na tržištu, iako najviše srednjoškolaca konkuriše na FON, Matematički i druge fakultete gde se školuju IT stručnjaci, upisne kvote se ne prilagođavaju tržištu.

Izvor RTS
Fotografija Unsplash

By Urednik

Sign In

Register

Reset Password

Please enter your username or email address, you will receive a link to create a new password via email.