
Izvor Unsplash
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku za avgust 2025. godine, Srbija je evidentirala stabilan turistički promet sa ukupno 497.273 dolaska turista, što je na nivou od 100,3% u odnosu na isti mesec prethodne godine. U periodu januar-avgust registrovano je 2,94 miliona dolazaka. U avgustu 2025. godine, u odnosu na avgust 2024. godine, broj dolazaka turista veći je za 0,3%, a broj noćenja manji je za 0,2%. U istom periodu broj noćenja domaćih turista ostao je na istom nivou, a broj noćenja stranih turista manji je za 0,5%.
Banjski turizam: Rast u Vrnjačkoj i Koviljači, pad u Lukovskoj i Vrujcima
Ukupno su banje u avgustu 2025. godine privukle 85.398 turista, što je 99,7% u odnosu na avgust 2024, dok kumulativno za prvih osam meseci beleže pad od 94,8% u odnosu na prošlu godinu.
Najposećenija banja ostaje Vrnjačka Banja sa preko 26 hiljada dolazaka u avgustu i rastom od 17,5% u odnosu na isti mesec 2024. godine. Slede Sokobanja sa 18,4 hiljade dolazaka (pad od 4,5%) i Banja Koviljača, koja beleži značajan rast – 124,2% u avgustu i čak 114,2% kumulativno.
Nasuprot tome, pojedine banje beleže pad. Lukovska Banja pala je za više od pola u odnosu na prošlu godinu (indeks 47,5), dok Banjski centar Vrujci beleži pad od čak 14% mesečno i više od 48% kumulativno. Interesantno, Gamzigradska Banja iako mala po obimu, ostvarila je rast kumulativnog indeksa od 201%, što ukazuje na oživljavanje interesovanja pacijenata koji preferiraju samo ovu banju.
Banje su u avgustu zabeležile ukupno 368.416 noćenja, što je pad od 3,7% u odnosu na prošlu godinu. Kumulativno, u prvih osam meseci 2025. godine ostvareno je 1,67 miliona noćenja, što je 91,6% rezultata iz 2024.
Najveći rast ima Vrnjačka Banja – 113,8% u avgustu i 106,3% kumulativno, dok Banja Koviljača ostvaruje sličan uspeh sa 107,5% mesečno i 112,9% kumulativno. Novopazarska Banja beleži izuzetan skok – 142,8% mesečno i čak 169,2% kumulativno.
S druge strane, Lukovska Banja nastavlja negativan trend, sa padom od više od polovine u odnosu na prethodnu godinu (indeks 49,6), dok Banjski centar Vrujci bilansira pad od 22% mesečno i 47% kumulativno. Interesantno, Gamzigradska Banja pokazuje rast kumulativnog indeksa od čak 213,8%, što je najviša stopa u banjskom turizmu.
Zlatibor i Rudnik predvode rast planinskih centara
Planinski centri i dalje su motor srpskog turizma, sa ukupno 102.968 dolazaka u avgustu, što je 3,2% više nego lane. Kumulativno, rast iznosi 100,7%. Najposećeniji je očekivano Zlatibor, koji beleži 10,9% više turista u avgustu i čak 8% više u osmomesečnom periodu. Kopaonik je stabilan sa indeksom od 97%, dok Tara i Divčibare imaju blage padove u odnosu na 2024. godinu.
Iznenađujuće, Rudnik je postigao najveći rast – čak 158,6% u avgustu, dok su Goliја i Goč zabeležili rast preko 130%. Stara planina pokazuje stabilan oporavak sa rastom kumulativnog indeksa od 128%.
Planinski centri imaju rast i po noćenjima, sa ukupno 350.545 noćenja u avgustu, što je 105,2% u odnosu na isti mesec 2024. godine. U periodu januar-avgust zabeleženo je 2,16 miliona noćenja, što je rast od 98,3%.
Zlatibor je neprikosnoven lider sa više od 168 hiljada noćenja i rastom od 10,4% mesečno, dok Fruška gora beleži rast od 17,2% u avgustu i stabilan kumulativni rezultat. Rudnik je najprijatnije iznenađenje, sa rastom od 187,9% mesečno i čak 621% kod stranih turista. Golija takođe beleži snažan rast (151,7% mesečno).
Manji pad bio je na Tari i Mokroj gori, dok Stara planina i Goč imaju rast kumulativno – 137% i 100% respektivno, što ukazuje na jačanje letnjeg planinskog turizma.
Stabilnost glavnog grada, pad vojvođanske prestonice
Glavni grad Srbije i dalje drži vodeću poziciju. Beograd je u avgustu primio 158.434 turista, što je gotovo identično prošlogodišnjem rezultatu (indeks 99,9%). Strani turisti čine glavninu poseta – čak 144.519 – sa rastom od 0,4%. Domaći turisti pokazuju blagi pad (indeks 95,2). U avgustu 2025. godine u Srbiji je ostvareno 1.474.847 noćenja, što je 99,8% u odnosu na isti mesec 2024. godine. U periodu januar-avgust ukupno je registrovano 8,53 miliona noćenja, što je 96,8% u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, iako je broj dolazaka turista blago porastao, ukupan broj noćenja ima mali pad, što ukazuje na nešto kraći boravak turista nego prošle godine, verovatno zbog uticaja ekonomske krize koja se ove godine povećala.
Beograd beleži 342.405 noćenja u avgustu, što je 99,4% u odnosu na 2024. godinu, dok kumulativno iznosi 98,1%. Domaća noćenja porasla su za 0,0%, dok su strana noćenja neznatno smanjena za 0,7%. Ukupan trend glavnog grada pokazuje stabilnost i konstantnu potražnju stranih posetilaca.
Novi Sad je ostvario blagi pad – 98,3% u avgustu i 92,6% kumulativno. Broj domaćih noćenja porastao je za 1,3%, ali su strani turisti ostvarili pad od 2,4%. Ovi podaci ukazuju na potrebu dodatne promocije i produženja boravka turista u vojvođanskoj prestonici. I u broju posetilaca ovaj grad pokazuje pad od 4,8% u avgustu i čak 14% u periodu januar-avgust. Broj stranih poseta je smanjen (indeks 94,3), a domaćih neznatno povećan (98,4%). Ovi trendovi ukazuju na potrebu za novim turističkim programima i promocijom grada kao celogodišnje destinacije. Grad je takođe oslabljen time što centralna železnička stanica ne radi gotovo godinu dana, od pada nadstrešnice.
Turizam stabilan uz regionalne oscilacije
Ukupan broj noćenja turista u Srbiji u 2025. godini pokazuje stabilnost uz blage oscilacije. Dok su banje suočene sa kontrastnim rezultatima – jedne rastu, druge beleže pad – planinski centri jasno prednjače, potvrđujući poziciju Srbije kao sve atraktivnije letnje i zimske destinacije. Beograd zadržava konstantan nivo interesovanja, dok Novi Sad beleži manji pad, što bi moglo biti signal za dodatne turističke programe i ulaganja.
Ukupni turistički promet u Srbiji pokazuje stabilnost, sa blagim rastom na nivou države. Banjski turizam beleži kontraste – dok vodeće destinacije poput Vrnjačke Banje i Koviljače jačaju, druge poput Lukovske Banje beleže oštar pad. Planinski centri su u uzletu, posebno Zlatibor i Rudnik, dok su Beograd i Kopaonik pokazali stabilnost.
U celini, domaći turizam ostaje ključni oslonac, dok strani turisti, iako borave nešto kraće, nastavljaju da značajno doprinose ukupnim rezultatima sektora.
Uz fokus na održivi razvoj i promociju manjih destinacija, Srbija ima potencijal da do kraja godine premaši brojke iz 2024. i potvrdi status jedne od najdinamičnijih turističkih zemalja regiona, osim Hrvatske koja je turistička velesila.