· Šta su kreativne industrije? Izraz je došao iz engleskog jezika i koncepta britanske i drugih zapadnih vlada koje su tokom devedesetih godina XX veka ukazivali na novi model ekonomskog razvoja kroz sektor kreativnih usluga i stratešku orijentaciju nacionalnih ekonomija ka proizvodnji nematerijalnih vrednosti. Pojednostavljen domaći izraz bio bi kreativna radinost. Od pojedinačne kreativnosti zajedničkim ulaganjem ili preduzetništvom, zaštitom autorskih…
Ceo tekstKategorija: Kolumne
Bilans kreativnog sektora Srbije: budućnost je uslovno kreativna
U Beogradu je 13. marta o.g. održana vladina konferencija Kreativna Srbija: Budućnost je kreativna, gde je i predstavljen izveštaj, kako je rečeno, Svetske banke o stanju i perspektivama razvoja kreativnog sektora kod nas. U navodnom izveštaju Svetske banke izneti su veoma optimistični podaci u pogledu dinamičnog razvoja kreativne privrede, odnosno uslužnog sektora. Iako izvori podataka nisu poznati, možemo sa sigurnošću…
Ceo tekstTehnologija je na početku početka, a vaše radno mesto je na početku kraja
Tehnologija koju sada doživljamo i koristimo tek je početak početka onog što će se desiti za naših života. Nakon početnog straha i uznemirenosti, postavlja zadatak za ozbiljnim razmišljanjem o sebi, viziji života, znanju, veštinama i uslugama koje nudimo. Gde ćemo biti i šta ćemo raditi na primer 2030. godine. Koliko će sve biti različito od današnjeg? Radna snaga budućnosti oslanja se…
Ceo tekstRasprava o novom Zakonu o kulturi: kultura između privredne delatnosti i metafizičkog prava
Nakon gotovo sedam godina od početka primene, u skupštinsku proceduru ušle su izmene i dopune Zakona o kulturi. To je krovni zakon Republike Srbije koji uređuje ustavno pravo građanina na kulturu, odnosno uživanje u dostignućima kulture, jednako kao i u dostignućima nauke i civlizacije. Duh tog zakona u izvornoj verziji pretendovao je, dakle, da uredi kulturu kao civilizacijsku tekovinu, kao pravo…
Ceo tekstMitovi o kreativnoj ekonomiji: 4 stuba čardaka na klaudu
U ovom tekstu pokušaću da na jednom mestu objedinim sve hipoteze, odnosno bolje rečeno mnenja u vezi sa snagom kreativne ekonomije, njenom osnovnom prirodom i njenom funkcionalnošću u društvu i nacionalnoj privredi. Sve ću ih grupisati u četiri modaliteta mišljenja koje smatram neosnovanim. Oni su četiri stuba čardaka kreativne ekonomije na nebu. Bolje rečeno klaudu. Prva grupa mitova može se povezati…
Ceo tekstDoskakivanje i Preskakivanje
Baveći se tzv. strategijskim menadžmentom godinama, uviđam da sva teorija strategija u upravljanju ne objašnjava suštinu, odnosno da se sve postojeće strategije poslovanja mogu svesti na dva ključna pristupa. Dve su ključne strategije za današnje poslovanje: hakovanje i šortkatovanje. Ili po naški Doskakivanje i Preskakivanje (ne Preskakanje). Nisam siguran da ove glagolske imenice postoje, ali evo da ih skujem. Hakovanje uopšte…
Ceo tekstOd hobija do biznisa
S vremena na vreme, zaiđem da tražim produkciju iz tzv. muzičkih niša, nepoznatih bendova i etiketa. I posle par godina gledam gde je i kako neko od njih ušao u industriju. I time potvrdim tezu da svako dobro osveženje muzičke industrije, novi talasi i sl, ne dolazi na tržište pre nego što je nastalo i stasavalo kroz originalni nerv alternative.…
Ceo tekstSlučaj Avala film: propast i apsurd srpske filmske industrije
Avala film se prodaje. Privredni sud i stečajni sudija odbili su zahtev Jugoslovenske kinoteke da se iz aukcije „Avala filma“ izuzmu producentska i koproducentska prava na filmski fond nekadašnjeg srpskog giganta filmske industrije. Početkom 2012. Agencija za privatizaciju predala je sav zatečeni filmski fond Jugoslovenskoj kinoteci, a po navodima Ministarstva kulture, Kinoteka je imala apsolutni uvid u to koji filmovi čine…
Ceo tekstUmetnost i profit: kad umetnost pređe na tržište
U savremenom društvu, u kome su inovacije i kreativnost ključne komponente ekonomskog razvoja, poimanje umetnosti i kulture se bitno promenilo u odnosu na nekadašnje antikomercijalno shvatanje kreativnosti. Kako je umetnost danas u „direktnom kontaktu sa industrijama velikih razmera“, na umetnike više ne gledamo kao na društvenu kategoriju koja zavisi od subvencija, dotacija, mecenstva i shodno tome, ne ispoljava sklonost ka…
Ceo tekstKo je kome šta obećao
Novoosnovano Udruženje glumaca Srbije traži promenu Zakona o autorskim pravima. Umetnici tvrde da emiteri zarađuju milione evra dok oni žive u siromaštvu. Zakon o autorskim i srodnim pravima mora da se promeni kako bi se glumcima obezbedilo pravo na naknadu za emitovanje i reemitovanje ostvarenja u kojima su igrali. I mada je Zavod za intelektualnu svojinu odbio njihov zahtev da kao interpretatori…
Ceo tekst