5 min 8 godina

Psiholozi kreativnosti i filozofi identiteta uglavnom se slažu u stanovištu da je kreativnost proces spajanja dve odvojene i obično nepovezive ideje. Artur Kestler tu je pojavu nazvao bisocijacija, kao pojmovnu razliku od asocijacije.

Asocijacija je linearno razmišljanje, a bisocijacija je svojstvo nelinearnog. U nelinearnom mišljenju kreativni um preuređuje postojeće modele mišljenja i time stvara novu vrednost. Kestler je dao osnove za mišljenje da je kreativnost svojevrsna kognitivna perverznost, jer se otkriće ne postavlja tamo gde ga svi očekuju već kroz traganje za neskladom, nepovezanošću, bizarnim, šokantnim.

Kako uskladiti kreativne i nekreativne članove tima

Kako je očigledno da na nivou tima nije moguće podstaći ovu vrstu nelinearnog mišljenja, glavno pitanje za funkcionisanje poslovnih timova sa kreativnim pojedincima je gde naći sklad između kreativnog i nekreativnog. Pozivanje na međusobno poverenje i poštovanje najčešće ne daje rezultata, jer su kreativni i nekreativni ljudi opoziti, sa različitim vrednosnim sistemima pre svega. Ne samo da partnerstva ovih ljudi, ako se ikad uspostave, veoma kratko traju, već teško da će iz suprotstavljenih mišljenja u osnovi, čak i da se usaglašavanje postigne, rezultirati bilo kakvo funkcionalno rešenje.

Sukobi i razmimoilaženja nastala od momenta uvida da imamo posla sa nekim ko je potpuno različit od nas, tj. racionalan nasuprot našem kreativnom, ili isuviše nekonvencionalan u odnosu na standarde pristojnog i zdravorazumskog koje mi uvažavamo, mogu biti prevaziđeni na jedan jedini način – jakim liderstvom.

Jak lider tima je biće sa dve prirode – racionalnom, okrenutom isporučivanju rezultata i kreativnom – posvećenom rešavanju problema. Lideri koji su samosvesni i umeju da procene kada će reagovati bilo jednom bilo drugom prirodom, jedini su ključ dobre komunikacije kreativnih i nekreativnih članova tima, tj. da čuju onog drugog i da mu daju mogućnost da iznese argumente svoje pozicije.

Pročitaj i ovo:  Šta je kreativnost i kako se meri

Kreativnost pokreće, ali nekreativnost završava poslovni proces

Spoj nekreativnog i kreativnog u radu je zapravo u antipodima individualno-kolektivno na prvom mestu. Kreativni čin stvaranja ideje je pre svega individualni, ali je njegov razvoj kolektivni. Kreativnost je tek input za stvaranje proizvoda, to je, po svedočenjima samih kreativnih ljudi, neka vrsta prepoznavanja potencijala kroz intuitivno mišljenje. Potom se na tome radi asocijativnim vezama ali i vezama suprotnosti i nespojivosti.

Kada je prvi ciklus stvaranja završen, kreativnost bi trebalo da ustupi mesto činu pretvaranja ideje u vrednost. To jeste tačka upotrebe nekreativnih pojedinaca i tačka kolektivnog tj. timskog rada. Oni su nužna karika u dijalektici poslovnog procesa sa kreativnim elementima.

Racionalnoj analizi i sintezi do nekog narednog nivoa neće biti potrebna kreativna dorada. Naime, kada se analizira potencijal stvaranja novog proizvoda i izmeri njegov tržišni udeo, stvari ponovo možemo vratiti na nivo kreativnog promišljanja. Ovog puta, to kreativno promišljanje jeste na nivou mišljenja o dizajnu, ne o ideji kreativne stvari. Dobrim smernicama od strane racionalnih a nekreativnih pojedinaca u pogledu dobijanja očekivanih performansi i karakteristika proizvoda, čak i kreativac koji je percipiran kao neracionalan i zanesen, postaje usmeren u svom daljem kreativnom procesu.

Uloge članova tima u kreativnom procesu

Pojedinci u timu mogu imati kompleksna svojstva kreativnog mišljenja i organizacione logike. Međutim, veoma je teško biti istovremeno i kreativan i racionalan, odnosno uslovno rečeno – nekreativan. Može se sukcesivno biti jedno pa onda drugo, i to je moguće postići u veoma kratkom vremenskom periodu. Lideri koji su sami takvi, ako su dobri lideri, onda su i samosvesni i oni mogu pribeći triku zadovoljenja obe strane time što će naizmenično i sukcesivno ulaziti u uloge kreativnog i uloge nekreativnog člana tima (Metoda Šest šešira Edvarda de Bona to potvrđuje).

Pročitaj i ovo:  Memfiški manifest: kako razmišljaju kreativci u pametnom gradu

Kameleonsko svojstvo da se projektuje u mentalni prostor druge osobe je zapravo proces sopstvenog ličnog razvoja, time i razvoja funkcionalnosti u timskim ulogama.

Ostavite odgovor