U Puli je ovog vikenda u sklopu održavanja 6. Dana kreativnosti i inovativnosti osnovan dugo iščekivani klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija na inicijativu Ministarstva gospodarstva i uz operativnu podršku Agencije za investicije i konkurentnost.

Za predsjednicu Udruge Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija izabrana je predsjednica Mreže za razvoj i kreativnost i direktorica tvrtke Indigo komunikacije Ivana Nikolić Popović.

Na osnivanju klastera bili su brojni predstavnici kreativnih i kulturnih industrija, Gaella Gottwald, predsjednica HDLU-a, Ivana Bakal, predsjednica ULUPUH-a, Seid Serdarević iz Udruge Književni blok, Andrej Petrović iz Tehnološkog parka Varaždin i drugi.

„Osnivanje klastera izuzetno je važno ne samo za segment kreativne i kulturne industrije koji formiranjem ovog klastera napokon dobiva priznanje u segmentu gospodarstva već za ekonomiju uopće. Nastojat ćemo u radu klastera ostvariti kvalitetno međusektorsko povezivanje te educirati sve segmente javne uprave o važnosti razvoja identiteta od proizvoda do pametnih i kreativnih gradova te identiteta Hrvatske uopće“ komentirala je novoizabrana predsjednica Popović.

Klaster konkurentnosti kreativne i kulturne industrije četvrti je klaster osnovan na inicijativu Ministarstva gospodarstva s ciljem jačanja konkurentnosti. Ministarstvo gospodarstva dosad je osnovalo drvni, prehrambeni i metaloprerađivački klaster, a u planu ih je još osam.

Kreativna i kulturna industrija

UNESCO definira kreativne industrije kao one koje imaju korijen u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu, a potencijal su za stvaranje profita, stvaranje radnih mjesta i za eksploataciju intelektualnog vlasništva.

U kreativne industrije sukladno UNESCO-voj podjeli ubrajaju se: oglašavanje, arhitektura, umjetnost, umjetnički obrti, dizajn, modni dizajn, film i video, softver i kompjutorske igre, glazba, izvedbene i vizualne umjetnosti, izdavaštvo, televizija i radio.

Kreativni sektor u Europi obuhvaća između 3.3 posto i 4.5 posto EU BDP-a te zapošljava oko 7,5 milijuna ljudi. Statistike pokazuju kako su kreativne industrije postale primjerice za London veći „biznis“ nego što je financijsko poslovanje. Novim programom “Kreativni London” u idućih 10 godina Englezi će uložiti 50 milijuna funti kako bi se u tom periodu dobit od kreativnog sektora podigla na 32 milijarde funti i kako bi se otvorilo 200.000 radnih mjesta.

Europska komisija usvojila je strategiju „Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU“ koja ima za cilj otvaranje punog potencijala kreativnog sektora, a sve kako bi se potaknuli poslovi i rast unutar Europske unije.

Potencijal za radna mesta

Činjenica da unatoč recesiji, kreativne industrije imaju potencijal za otvaranje novih radnih mjesta i podizanje profita i jačanje konkurentnosti tradicionalnih sektora, jedan je od najvažnijih razloga za uvrštavanjem te industrije u prioritetni cilj Ministarstva i osnivanja Udruge Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.

Kreativnom sektoru u Hrvatskoj bit će dostupan program Europske unije Kreativna Europa 2014.–2020., vrijedan 1.8 milijardi €, ali i sredstva iz fondova Kohezijske politike, a osnivanje klastera jedan je od najbitnijih preduvjeta za povlačenje tih sredstava.

Izvor: Večernji list
Fotografija Pixabay