3 min 4 godine

Istraživači kreativnosti izdvajaju pet faza stvaralačkog mišljenja (učenje i prikupljanje građe, inkubacija, zrenje-podsvest-pauziranje, kritičko preispitivanje i izvođenje ideje). Ako je uopšte moguće rangirati te faze, onda bi prva bila ključna jer je pripremna faza koja je zasnovana na učenju. Brojni faktori podržavaju i pomažu tu fazu i moguće je da se ona čak realizuje u tzv. idealnim uslovima. Zato što većina zamisli menja postojeće i ponovo kombinuje na inovativan i neoubičajen način. Otuda, učenje je početak i kraj kreativnosti. Kreativno razmišljanje menjaju stara rešenja i sumnjaju u uvrežene istine. Rutina je, dakle, najveći neprijatelj kreativnom mišljenju.

Kreativnost počinje radoznalošću i to važi za sve uzraste. Prvu su fazu istraživači kreativnosti stoga nazvali „pripremnom“ ili fazom učenja. Tokom te faze npr. slikari istražuju istoriju umetnosti, pomno studiraju radove drugih slikara, kompozitori provode godine baveći se drugim muzičkim autorima. Činjenica je da gotovo i nema toga što bi bilo stvoreno ni iz čega. Većinom ideje menjaju postojeće, dajući postojećem nov oblik, obnavljajući pojedine delove, negirajući stara rešenja i dovodeći uobičajeno u pitanje. Tako, istraživači kreativnosti slažu se oko definicije da je neka tvorevina kreativna ako je vredna i ako je nova. Novo je ono što nastane kad se delovi postojećeg povežu u smislenu celinu na neuobičajen i svež način. Budući da je učenje preduslov nastanka kreativnih ideja, znači da treba učiti „pravilno“. Čovek bi trebalo da bude otvoren i dostupan svetu oko sebe. Znatiželja, otvorenost i zanimanje jesu osnovne pretpostavke.

Učenje u ranom detinjstvu osigurava osnovu budućoj kreativnosti. Što je više utisnutih emocija, opažaja i sećanja, to su mogućnosti za razvoj kreativnosti veće. Navika kao oblik učenja je apsolutni neprijatelj kreativnosti. Zapadnemo li mentalno u rutinu, nećemo biti otvoreni za nova rešenja. Ko se zatvori u kolotečini svakodnevice radeći stvari na način kao što to drugi čine, ili kako se to „obično radi“, taj verovatno neće biti sposoban da smisli bilo kakvu revolucionarnu promenu. Kreativne osobe imaju zajedničke osobine – imaju nekonformizam i nezavisnost.

Pročitaj i ovo:  Udruženje LimArt - uloga neprofitnih organizacija u kreativnom sektoru

Hana Tigel
Izbor i obrada: A. Đ.

Ostavite odgovor