3 min 7 godina

Čak 251 tona gaćica od veštačkih materijala plasirana je van Srbije u 2015 godini, po prosečnoj ceni od 14.825 evra po toni. Rekordna količina u izvozu bila je 497 tona u 2009. godini, što upućuje na ogroman potencijal za dalji rast proizvodnje i izvoza.

Udeo Srbije u svetskoj trgovini vešom

Ženska intimna odeća: spavaćice, gaćice, pidžame, bade mantili i slično, nalazi se na 153. mestu prema vrednosti izvoza u avgustu (1.287 hiljada evra), a u periodu januar-avgust 2015. izvoz je povećan za 10,5 procenata, sa 13,9 na 15,4 miliona evra.

Ovaj segment svetskog izvoza vredeo je 11,4 milijardi evra u 2015. godini, i povećan je sa 7,5 milijardi evra u 2008. godini. U svetu može da vlada ekonomska kriza, ali ženske intimne potrebe za odećom se moraju zadovoljiti, te je dalji porast ovog tržišnog segmenta garantovan.

Srbija se nalazi na 39. mestu u svetu sa 23,5 miliona evra i u 2015. godini je pretekla Izrael, Kolumbiju, Hrvatsku, Litvaniju i Bugarsku, prema vrednosti izvoza. Sa druge strane, Singapur je imao veći porast izvoza od Srbije.

Regionalna pozicija Srbije u izvozu veša

Bolji rang od nas od susednih zemalja imali su Rumunija na 21. mestu (73,9 miliona evra) i Bugarska na 22 (59,8 miliona evra). Međutim obe su smanjile vrednost izvoza u prethodnih 15 godina, Mađarska je čak prepolovila. To dalje znači da ćemo mi u narednih 15 godina postati proizvodni i izvozni centar proizvođača ovih neophodnih proizvoda za čitav region, a i šire.Turska je na 8. mestu sa 281 milion evra (339 miliona u 2001. godini), što predstavlja glavnu konkurenciju u regionu. 

Pročitaj i ovo:  374 industrijske zone u 133 opštine u Srbiji

Ovi proizvodi iz Srbije najvećim delom izvoze se u Italiju, a znatno manje u BiH, Slovačku, Crnu Goru, Nemačku i Rusiju.

Kada je u pitanju proizvodnja samo ženskog veša od veštačkih vlakana, Srbija se nalazi na visokom 27. mesto u svetu, sa 14,8 miliona evra u 2015 godini, sa Turskom na 25. mestu, te i sa izvesnošću da smo je pretekli u 2016. godini, na osnovu rasta izvoza u periodu januar-avgust 2015. godine. Ostaje ispred Srbije Rumunija na 19. mestu (22,3 miliona evra), ali je i ona lako dostižan cilj, kada se uzmu u obzir tendencije u brojevima.

Miroslav Zdravković / Makroekonomija.org

Fotografija Pixabay

Ostavite odgovor