4 min 11 godina

Povećano interesovanje za kulturni turizam i priznavanje njegovog potencijala za generisanje profita i pridobijanje novih posetilaca predstavlja pozitivni pomak širom sveta ali Helen Palmer, upravnica agencije za kulturni turizam iz Velike Britanije, napominje da kulturni turizam nije i ne može biti brzo rešenje jer zavisi od ljudi, uspostavljenih partnerstava, dobrih lidera i saradnika bez kojih bi bio samo još jedan kratkotrajni marketinški trik.

Kulturni turizam je kolektivno delo

Kulturni turizam se bazira na kolektivnoj kulturnoj ponudi neke destinacije, povezivanju te ponude sa ostalim industrijama (hrana, piće, hoteli, prodavnice) i na njenom uobličavanju na način koji ima smisla za potrošača.

Iako ovo zvuči jednostavno, zapravo nije. Za početak, ovaj pristup zahteva „brutalno iskrenu“ procenu kolektivne kulturne ponude – od izložbenih programa do javnog prevoza, prostora, mesta za boravak. To opet zahteva postavljanje ne tako lakih pitanja – po čemu je naša lokacija zaista poznata? Da li je naša kulturna ponuda prepoznatljiva? Koliko je razvijena trgovina na malo? Da li smo gostoljubivi? Da li su posetiocima dostupne nepristrasne, precizne informacije o tome što imamo da ponudimo?

Kulturni turizam je na duže staze

Možda izgleda očigledno da je po svim ovim pitanjima potrebno dati primat kulturi ali sa druge strane, apsolutno je neophodno uspostaviti fokusirano vođstvo, bazirano na partnerskom odnosu. Ukoliko se bavite kulturnim turizmom, trebalo bi da razmišljate na duže staze. To znači da su vam posebni partneri koji bi mogli da se posvete zajedničkom radu ponekad i godinama unapred pre nego što prvi rezultati postanu vidljivi. Pored sticanja ovakvih partnerstava potrebno je imati na umu i činjenicu da upravo kultura može da doprinese promeni percepcije nekog mesta.

Pročitaj i ovo:  Usvojen Akcioni plan Strategije za razvoj informacionog društva

Međutim, podrška sektora za turizam je podjednako važna. Postoji prirodna tenzija između sektora koji teži ostvarivanju trenutnog komercijalnog prihoda i sektora koji igra na duže staze. Takođe, postoji napetost između sektora turizma koji posluje po planu definisanom nekoliko godina unapred i kulturnog sektora koji realizuje projekte i objavljuje relevantne informacije po nekoliko meseci (ili nedelja) unapred. Stoga je važno da svaki sektor razume prirodu poslovanja onog drugog i da na tom uvidu zasniva poslovne veze.

Helen Palmer zaključuje da u oblasti kulturnog turizma ne treba biti demokratičan – treba biti u potpunosti fokusiran na potrebe određenog tržišta. Aludirajući na izreku da „jedna veličina ne odgovara svima“ Palmer ističe da potencijalni posetioci ne žele da budu upoznati sa svim što jedna destinacija nudi. Oni su već zatrpani informacijama i izborima koje treba da naprave. Posetioci samo žele da znaju ono što je relevantno za njih – i to je posao za one koji rade u oblasti kulturnog turizma.

Izvor Guardian
Prevela i obradila M.Milojević
Foto Pixabay

Ostavite odgovor