5 min 7 godina

Iako podataka o tome koliko se građana Srbije oslanja na onlajn trgovinu kako bi dopunili kućni budžet nema, sagovornici Danasa se slažu da i na ove prostore prodire rastući trend onlajn prodaje.

Prednost globalnih platformi za prodaju

Tako čak 700 srpskih prodavnica svoje proizvode nudi na globalnoj platformi za prodaju rukotvorina Etsy, koju koristi 27,1 milion kupaca iz celog sveta. Preko ove platforme, samo u prva tri meseca ove godine prodata je roba u vrednosti od skoro 630 miliona dolara. Iako sajtovi poput Etsy nude mogućnost da prodavci predstave svoje proizvode celom svetu, u Srbiji su još uvek daleko popularnije domaće platforme poput Limunda ili Kupujemprodajem, kojima su zajedničke dve stvari – rast popularnosti i struktura korisnika. Oba sajta više koriste muškarci nego žene, a dominantna starosna kategorija je između 25 i 44 godine.

– Od februara 2008. godine, kada smo lansirali portal, do danas, broj korisnika raste. Upravo prošle nedelje smo proslavili dostignuće od milion registrovanih korisnika. Poređenja radi, u decembru 2010. godine imali smo nešto preko 70.000 korisnika, u decembru 2012. gotovo 260.000, a već u decembru 2014. oko 450.000 korisnika. Svakoga dana se na Kupujemprodajem postavi oko 40.000 novih oglasa, a u svakom trenutku aktivno je preko milion oglasa za sve od igle do lokomotive – kaže osnivač i izvršni direktor Kupujemprodajem Bojan Leković. Tokom 2015. godine na Kupujemprodajem prodata je roba u vrednosti od preko 110 miliona evra. Najveći deo činile su nekretnine i automobili, dok su mobilni telefoni bili najpopularnija vrsta proizvoda.

Pročitaj i ovo:  Internet plaćanje u Srbiji intenzivno raste

Specifičnosti internet prodaje kod nas

Vladimir Nikolić, osnivač Limunda, veruje da poslednjih par godina Srbija ide u korak sa svetom u pogledu korišćenja interneta za prodaju i dodatnu zaradu.

– Korisnici su mnogo zahtevniji nego ranije. Pre ste mogli da imate osnovnu stranicu i da oni budu zadovoljni, sada ih interesuje da li imate mobilnu aplikaciju, da li imate plaćanje karticama, jer znaju da sve to postoji na Zapadu – kaže Nikolić.

On ističe da Limundo koriste i ljudi koji nakon nekoliko uspešnih prodaja pokreću mali onlajn biznis, ali i oni koji žele da popune mesečne rupe u budžetu. Pored toga, platforma je vremenom počela da dobija novu dimenziju svojevrsne društvene mreže.

– Imamo članove koji su u penziji i koji koriste Limundo kao društvenu mrežu, bez da recimo imaju Fejsbuk nalog. Koncept je takav da vi nešto kupite od osobe koja voli taj proizvod i tako nastaju prijateljstva a nekad više od toga – objašnjava Nikolić.

Neophodne promene u pristupu prodaji

Po mišljenju Milana Zavišića, inženjera poslovne informatike iz Subotice, koji je među prvima iz Srbije otvorio prodavnicu na Etsy, globalni sajtovi nisu toliko popularni na ovim prostorima zbog nepoznavanja jezika. Drugi razlog po njegovom mišljenju jeste uljuljkanost u model rada iz prošlog veka. Ipak, Milan ističe da se situacija menja poslednjih godina.

Pročitaj i ovo:  Svetski ekonomski forum 2011: Srbija na dnu po konkurentnosti privrede

– Kada sam otvorio prodavnicu 2009, bio sam jedini iz Srbije. Možda je postojala još jedna prodavnica odavde. U tom trenutku nije bilo mogućnosti za naplatu preko Pejpala koji donosi 90 odsto prodaje. Tek od prošle i ove godine raste broj Srba koji počinju da koriste Etsy – kaže Zavišić, koji prodaje ručno pravljene proizvode od kože – priveske, novčanike, narukvice – stvarajući tako siguran izvor mesečnih prihoda. On dodaje da postoji dosta srpskih prodavnica koje Etsy koriste kao osnovni izvor zarade.

Dragan Varagić, internet konsultant, veruje da Srbija polako hvata korak sa svetom. Navodeći brojne primere ljudi koji su svoje veštine uspeli da unovče koristeći mogućnosti koje pruža globalna mreža, Varagić ističe da su svi oni shvatili da je XXI vek doneo nove modele zapošljavanja, menjajući tradicionalnu predstavu o poslu od devet do pet.

– Zajednički imenitelj za sve njih je pozitivno razmišljanje i preduzetnički duh. Oni ne polaze od toga da treba da se zaposle u nekoj kancelariji gde će imati osmočasovno radno vreme, već da postoje drugačiji načini da se iskoriste znanje i sposobnost – zaključuje Varagić.

M. Radenković / Danas

Ostavite odgovor