5 min 7 godina

Evropska komisija donela je smernice u vidu komunikacije koja naglašava neka od ključnih pitanja u prilog jačanju kolaborativne ekonomije uz istovremeno obezbeđenje adekvatnih zaštita potrošača i radnika. Komunikacija naslovljena Evropski program za ekonomiju saradnje od 2. juna 2016. godine trebalo je da obezbedi razjašnjenja o primenjivosti EU pravila i preporuka da pomognu građanima, kompanijama i EU članicama da u potpunosti imaju koristi od novih poslovnih modela i istovremeno promovišu balansirani razvoj na osnovu kolaborativne ekonomije.

Šta je ekonomija saradnje

EP definiše ekonomiju saradnje kao „poslovne modele u kojima su aktivnosti pripremljene od strane kolaborativnih platformi koje kreiraju otvoreno tržište za privremenu upotrebu dobara i usluga pruženih najčešće od strane privatnih lica […] Ekonomija saradnje kroz transakcije generalno ne uključuje promenu svojine i može biti usmerena profitno ili neprofitno.“

Prema nalazima Evropske Komisije, „bruto prihod u EU od saradničkih platformi i pružalaca usluga u kolaborativnoj ekonomiji bio je procenjen na 28 milijardi eura u 2015. godini. Prihodi u EU u pet ključnih sektora su se skoro udvostručili u poređenju sa prethodnom godinom uz nastavak snažnog širenja.“ 

Uloga Evropskog parlamenta

Evropski parlament je u maju 2017. godine imao plenarnu sesiju na kojoj je debatovano o potrebi da se pretresu regulatorna područja o kojima postoje značajne razlike između zemalja članica, zbog njihovih nacionalnih i lokalnih regulativa. Neke ključne preporuke koje ovaj izveštaj uključuje su:

prava potrošača: informacije za potrošače o pravilima primenjenim za svaku transakciju i njihova prava u vezi s tim; saradničke platforme trebalo bi da imaju efektivne sisteme za žalbe i rešavanje sporova,

Pročitaj i ovo:  Britanska muzička industrija na udaru zbog Bregzit dogovora

prava radnika: fer radni uslovi i adekvatna zaštita trebalo bi da budu garantovani za sve radnike u saradničkoj ekonomiji; radnici bi trebalo da budu u mogućnosti da prenesu i akumuliraju „elektronske ocene i recenzije“, koje čine njihovu „digitalnu tržišnu vrednost“

i

oporezivanje: slične poreske obaveze trebalo bi da budu primenjene na biznise koji imaju uporedive usluge, bilo da je reč o tradicionalnoj ili kolaborativnoj ekonomiji; članovi Evropskog parlamenta zagovaraju inovativna rešenja za poboljšanje naplate poreza i pozivaju platforme da sarađuju u vezi sa tim. Više informacija je dostupno u saopštenju Evropskog parlamenta od 3. maja 2017. godine i u dokumentu broj 2017/2003(INI) Parlamentarne pravne laboratorije.

Kolaborativna ekonomija i turizam

Nekoliko pitanja Evropskog parlamenta o ekonomiji saradnje postavljeni su Evropskoj komisiji preko članova Parlamenta, uključujući i uticaj na sektor turizma. Komisija je odgovorila 4. maja u vezi sa temom turizma: „… Privatna lica koja nude usluge preko kolaborativnih platformi na parnjačkoj (peer-to-peer) ili povremenoj osnovi ne bi trebalo da automatski budu tretirani kao pružaoci profesionalnih usluga. Naime, nije sve što bi se moglo smatrati opravdano sličnim ili srazmernim pružaocima profesionalnih usluga automatski izjednačeno i srazmerno sa onima koji nude privremene ili povremene usluge.“

Štaviše, Evropski parlament je usvojio rezoluciju od 29. oktobra 2015. godine naslovljenu kao „Novi izazovi i koncepti za promociju turizma u Evropi“, gde između ostalog, članovi Evropskog parlamenta „ističu da pozitivna legislativa nije pogodna za ekonomiju deljenja, i da zbog toga lokalne i nacionalne vlade počinju da analiziraju te onlajn platforme i da pokušavaju da regulišu njihove efekte, često primenjujući nesrazmerne mere, koje su u nečemu i različite unutar Unije.“

Pročitaj i ovo:  Izvozni potencijal kreativne ekonomije u Evropskoj Uniji

Novembra 2016, Evropski parlament je organizovao radionicu o ekonomiji saradnje sa različitim zainteresovanim stranama, predstavljajući različite poslovne modele i dobre prakse širom Evrope. 

Evropski parlament je pripremio nekoliko studija i brifinga za sektor. Na primer, brifing o Evropskoj agendi za kolaborativnu ekonomiju (EU agenda Collaborative Economy Briefing) u novembru 2016. i time je ustanovio različite pozicije zainteresovanih strana, potom brifing o turizmu i ekonomiji deljenja iz 2017. 

Ostali dokumenti koje je Evropski parlament pripremio u vezi sa ovom temom su: 

  • A study on the Collaborative Economy – januar 2017.  
  • Colaborative Economy: Socioeconomic, Regulatory and Policy Issues – februar 2017,
  • Critical assessment of European Agenda for the collaborative economy – februar 2017,
  • An economic review on the Collaborative Economy – December 2016  (sve namenjeno unutrašnjem tržištu i Komitetu za zaštitu prava potrošača).
  • dublja analiza naslovljena Employment and Social Affairs Committee on the Situation of Workers in the Collaborative Economy – oktobar 2016.

Izvor: Evropski parlament / Virtuelni institut

Ostavite odgovor