6 min 9 godina

Baveći se tzv. strategijskim menadžmentom godinama, uviđam da sva teorija strategija u upravljanju ne objašnjava suštinu, odnosno da se sve postojeće strategije poslovanja mogu svesti na dva ključna pristupa. Dve su ključne strategije za današnje poslovanje: hakovanje i šortkatovanje. Ili po naški Doskakivanje i Preskakivanje (ne Preskakanje). Nisam siguran da ove glagolske imenice postoje, ali evo da ih skujem.

Hakovanje uopšte nije izvorno IT pojam, postoji u mnogim evropskim jezicima od davnina, i prvobitno značenje je bilo povezano sa zanatima, konjima, fijakerima i simptomima bolesti disanja. Šortkat ili prečica je uglavnom bila traženje kraćeg puta, nema dileme.

Kineski put doskočice

Usudio bih se da tvrdim da ništa u biznisu ostatka dekade ali i naredne dekade neće biti moguće bez primene Doskočice i Preskakivanja kao osnovne misije posla. Poslovi bez toga neće imati šanse da opstanu. Pre 20ak godina inovacije u poslovanju su smatrane vrhuncem u dodavanju kreativnog, osobenog pečata. Te razvoju inovacije kroz primenu znanja i strategija tzv. R&D (istraživanja i razvoja). I dok su Nemci, Britanci ili Amerikanci izgubili prethodne dve dekade na opisu načina da se nešto unapredi, dotle su Kinezi već hakovali način i sve to što su ovi prethodnici dumali, gledali da dobijaju za što kraće vreme. Prvi su dali način, drugi su činili da se bave načinom na koji će način dobiti kraćim putem. Pa su došli do toga da danas za samo dva dana mogu da prekopiraju bilo šta što se stvori tamo gde zalazi sunce. Ne samo prekopiraju, nego kastomizuju, lokalizuju, pojevtine i serijski umnože. To je nivo industrijskog dizajna 21. veka. Toj strategiji premca nema. I nema leka.

Pročitaj i ovo:  Malta uradila nacrt nacionalne strategije za razvoj kreativnih industrija

Dakle, pre dve decenije se težilo u zapadnoj ekonomiji da se stvori proizvod koji posebno miriše, da se ističe uzbudljivim sloganom, da stvara a ne samo budi emocije i da košta koliko najviše može da košta, prodajući prevashodno doživljaj a ne upotrebni kvalitet. Iz toga se razvila ideologija tzv. kreativne ekonomije. Danas je i to već standard i nije obavezan sastojak na putu traženja uspeha. Proizvod našeg doba uopšte ne mora biti kreativno jedinstven, koliko je presudno da doskočicom (ne prevarom, toga je bilo otkako je sveta i veka) dođe do kupca. Odnosno prečicom. Doskočica može biti prečica, ali nije uvek prečica. Doskočica je po prirodi stvari razbijanje koda postojećeg rešenja i sklapanje novog koda, jednostavnijeg, sa smislom na nivou poente. Poslovi će biti savršeni kad zaista budu imali jednostavnu a neponovljivu strukturu virusa koji hakuje odbrambenu strukturu složenog organizma i izmiču permanentnom izlečenju.

O Doskakivanju i Preskakivanju kao dve ključne strategije savremenog poslovanja tek se kanim da nastavim da razmišljam a ako sazri, napišem i knjigu OOOO, toolbook. Da bude jednostavna i razložna.

Razmišljati o načinima hakovanja biznis sistema

Nedavno sam upravo razmišljao o tome, u momentu kad sam preskakao tarabu oko svoje seoske kuće, uveren da u travi vidim gljivu šljivaru ili majevaču. Onda sam seo na panj i dovršio inicijalno razmišljanje o jednostavnim poslovima koji hakuju sistem ili jednostavno nude tzv šortkat (shortcut) između aktera na tržištu. Slušajući kukavicu na krušci. Kukavica je simbol šortkatovanja i hakovanja u svetu prirode.

Dakle, sedeo sam i slušao kukavicu i razmišljao o poslovima koji imaju samo dve karike – proizvođača i prelazni put do kupca. I gde je i tehnološko unapređenje i smanjenje fiksnih troškova i kreativnost kao dodata vrednost već deo te dve karike. Od njih su karike skovane, strukturu ne grade. Vrhunac hakovanja bi bio sam svoj proizvođač i potrošač, samodovoljna jedinka – najveći užas noćne more jednog kapitaliste. Ekonomska razmena bi se onda svodila na robnu razmenu, eventualno na trgovinu kriptovalutama u slučaju da ova dva ekonomska proizvođača zajednički kreiraju novi proizvod i ponude ga globalno. Nema banaka kao finansijera, nema investitora, pa ni tržnica.

Pročitaj i ovo:  Klasteri iz oblasti kreativnih industrija među najperspektivnijim u Srbiji

Treba čitati i ekonomske knjige iz prošlog veka, čitati nasumice i tražiti smisao kod autora koji su, svesno ili ne, bili na tragu zlatnog runa doskočicama i preskočicama. O onima koji su slušali kukavicu, gledali u kal života i nisu samo čekali božansku njutnovsku jabuku.

Ostavite odgovor