3 min 7 godina

Čuveni naučnik i astrofizičar Karl Sagan predložio je svakome ko želi da dostigne stepen istinskog kritičkog mišljenja da uvek prilikom donošenja konačnog suda postavi sebi 9 prethodnih koraka: 

1. Da li je neki nezavisni izvor dao potvrdu „činjenica“ o kojima govorimo.

2. Da li je o temi vođena suštinska debata od strane učenih zagovornika različitih stanovišta.

3. Argumenti tzv autoriteta nemaju presudnu težinu  — “autoriteti” su takođe pravili greške u prošlosti i praviće ih i u budućnosti. U nauci zapravo nema autoriteta, ima stručnjaka.

4. Postavite više od jedne hipoteze. Ako bi nešto trebalo objasniti, razmislite o svim različitima načinima na koje to treba objasniti. Razmislite potom o testu pomoću koga biste mogli da sistematski pobijete svaku od alternativa. Ono što preživi, ona hipoteza koja je odolela poricanju između više radnih hipoteza, ima više šanse da bude pravi odgovor nego ona prva ideja koja vam se činila da je fantastična.

5. Nemojte da ste previše vezani za neku hipotezu, samo zato što je vaša. To je samo usputna stanica na putu u težnji za istinom. Zapitajte se zašto vam se dopada ideja. Revnosno je uporedite sa alternativama. Vidite da li možete naći razlog da je odbacite. Ako vi ne vidite, drugi će videti i hipotezu oboriti.

6. Kvantifikujte. Ako bilo šta što objašnjavate ima neku meru, neki numerički dat kvantitet, priključite to objašnjenju, time dajete hipotezi šansu da se izbori sa drugim hipotezama. Ono što je nejasno i kvalitativno jeste podložno mnogim objašnjavanjima. Naravno, i u kvalitativnom ima istine, ali naći tako istinu jeste pravi izazov.

7. Ako postoji lanac argumenata, svaka karika u lancu mora biti jaka, tj. „raditi“ (uključujući i premisu) – ne samo većina.

Pročitaj i ovo:  Slobodan pristup bazama podataka Ministarstva nauke

8. Okamova britva. Ovo je prosto pravilo i kaže da ako se suočimo sa dve hipoteze koje jednako nešto objašnjavaju, izabraćemo jednostavniju.

9. Uvek se zapitajte da li hipoteza može biti, barem u načelu, lažna. Predlozi koji su netestirani, neopovrgivi, ni ne vrede mnogo. Uzmite u obzir  da morate biti spremni da razmotrite spoljašnje okolnosti. Okoreli skeptici moraju imati šansu da slede vaše rezonovanje, da urade duplo više eksperimenata i da tako provere da li su dobili isti rezultat.

Isidora Đerić

Ostavite odgovor