4 min 3 godine

„Duboko smo utonuli u bezdan duše i mi hoćemo da izađemo iz nas s Novim Čovekom, s novim svetlom u mrak starih crnih dana, naše tuzne nemladosti. Mi ćemo izneti novu žaru da svetli u mraku Jugoslavije. Mi hoćemo da iznesemo naše unutrašnje lice”, napisao je u prvom broju časopisa Zenit, njegovo osnivač Ljubomir Micić. Februara 2021. godine navršava se 100 godina od pokretanja časopisa i osnivanja zenitizma.

Centar je Zenit

„Umetnik je ovaploćenje i strasna čežnja za objavljenjem – Čoveka. Umetnik je Objavljenje – Bogojavljenje – Strašni sud: Čoveka. On je beskrajni krugozor koji nigde ne počinje i nigde ne svršava na smrtno divljem zemljokretu kroz prostore. Centar je ZENIT – jedino čovečje spasenje – jedino otkupljenje.“ Ovo je bilo geslo osnivača, koji poziva na obnovu i čovečanstva i zemlje i čoveka. „Ulazimo sakati i povređeni kao ljudi, ali u nama je snaga onih koji su patili, bili poniženi, bili kamenovani na prangeru Evrope. Naš ulaz u treći decenij XX stoleća neka bude borba za čovečnost kroz umetnost”.

Zenit je kao umetnički dadaistički časopis izlazio čitavih pet godina, što je za ono vreme avangarde, kada su se umetnički pokreti javljali i brzo gasili, čitava jedna epoha.

Časopis je prvo izlazio u Zagrebu (do maja 1924) a potom u Beogradu do decembra 1926, ukupno 43 broja. Jugoslovenski i međunarodni autori objavljivali su svoje tekstove i raspravljali o idejama ekspresionizma, futurizma, konstruktivizma i dadaizma. Zenit je afirmisao neakademski pristup umetnosti i težio da izgradi jugoslovenski ili balkanski identitet savremene umetnosti. Svaki časopis bio je zaokružena celina, a jednako i Beograd i Zagreb kao kulturni centri ističu značaj umetničkog pokreta, a u oba grada objavljeni su nedavno i reprinti i fototipska izdanja svih brojeva.

Pročitaj i ovo:  Frilenseri nastavljaju pregovore sa poreznicima

Centralna misao vodilja zenitizma bila je da umesto dekadentnog Zapada i njegovih umornih intelektualaca, dolazi vreme Barbarogenija sa Balkana, koji će iako neuki i sirovi, svojom svežinom i neiskvarenim duhom udahnuti novi polet Еvropi. Zenitizam je bio okrenut podsvesnom, spontanom i velikom oduševljenju primitivnim kulturama Balkana. Krajem 1980. zenitizam je imao svojevrsni odjek u jugoslovenskoj popularnoj kulturi kroz pokret Novi primitivizam (Top lista nadrealista i Zabranjeno pušenje). I jedan i drugi pokret imali su negaciju zapadnjačkih utilitarnih vrednosti i isticanje prostodušnosti i iskrenosti, tj spontanosti balkanskog, pre svega srpskog etosa.

U Zenitu su objavljivali Blok, Kandinski, Sajfert i mnogi drugi protagonisti kulture tridesetih godina 20. veka. Časopis je zabranjen od strane države kao komunistički, neposredno pred Šestojanuarsku diktaturu Kralja Aleksandra.

Kreativna Srbija povodom jubileja ističe veliki značaj ovog časopisa za razvoj kreativnosti i afirmisanje jugoslovenskog i srpskog kulturnog prostora.
Foto Kreativna Srbija

Ostavite odgovor